Djeca danas ne znaju cijeniti što njihovi roditelji rade za njih.
Pitate se zašto je ovako, možda zvuči okrutno, ali je istina i realnost. Svi smo danas svjedoci roditelji koji previše štite svoju djecu te su u mnogo čemu povlašteni, što ranije nije bio slučaj.
Djeca danas ne znaju cijeniti što njihovi roditelji rade za njih, a često su isfrustrirana i apatična. Prije se nisu pitala djeca što žele raditi, jesti, kamo ići, već se sve radilo zajedno u krugu obitelji, odnosno kako majka i otac isplaniraju vikend, odmor i sl. Dijete je na taj način slijedilo njih i njihove želje na temelju kojih su oni htjeli podučiti i usmjeriti svoje dijete.
Današnjoj djeci se puno toga nudi na točni i onda se događa primjena one poslovice “Daš jedan prst, on hoće cijelu ruku”. Djeca se prije svega trebaju naučiti zahvalnosti, zahvalnosti onoga što im njihovi roditelji mogu pružiti ovisno o njihovim mogućnostima. Danas dosta roditelja odvaja novac i vrijeme za kvalitetno druženje s djecom, ali dosta njih osjeti da djeca ne znaju to cijeniti.
Možda je vrijeme da prestanete toliko težiti da usrećite svoje dijete raznim stvarima ili pitanjima što ono želi. Prestanite planirati događaje za njih. I nemojte ih pokušati naučiti zahvalnosti jer u tome nećete uspjeti, ipak su u pitanju mala djeca. Pustite ih, neka se vremenom opuste bez svih vaših animacija i želja da ih usrećite.
Povežite se s vašim djetetom, tako što ćete čitati zajedno, šetati psa koje ono voli, slagati slagalicu, plesati uz glazbu, dopustite mu da vam pomaže u kuhinji.
Slušajte svoje dijete i njegove priče bez komentara, bliskost i kontakt očima šalje snažnu poruku djetetu da vam je važno. Ovo može potrajati neko vrijeme, ali morate biti strpljivi dok ne pronađete zajednički jezik komunikacije u kojem ćete biti zadovoljni i vi i dijete.
