Naslovnica Duhovnost Zašto trebamo bježati od iskušenja?

Zašto trebamo bježati od iskušenja?

Prirodno bježimo od opasnosti. Kada se, primjerice, potrese naša zgrada, bježimo na sigurnije mjesto. Zašto trebamo bježati od iskušenja?

Bježati od iskušenja znači da bježimo od grijeha prije nego što uopće dođemo do točke da ga počinimo.

Bog nas ne dovodi u iskušenje da griješimo. Umjesto toga, “svakoga napastuje njegova požuda koja ga privlači i mami. Požuda zatim, zatrudnjevši, rađa grijehom, a grijeh izvršen rađa smrću” (Jakovljeva 1, 13-15). Zbog toga je Isus poticao svoje učenike riječima: “Molite da ne padnete u napast!” (Luka 22, 40). Bježimo od iskušenja da ne bismo upali u grijeh.

Ponekad je bijeg od iskušenja stvaran fizički čin

Najdoslovniji biblijski primjer nekoga tko bježi od iskušenja nalazi se u 39. poglavlju Postanka kada je mladi Josip, Jakovljev sin, bio na meti supruge svoga gospodara Potifara zbog preljubničke afere. Iskušavala ga je dan za danom da spava s njom, ali Josip se čvrsto držao svojih uvjerenja i odbijao ju. Ne samo da je odbio ići s njom u krevet, nego “nije joj prilazio” (Postanak 39, 10). No, jednog dana, kada u kući nije bilo nikoga, uhvatila je Josipa i privukla ga k sebi, pokušavajući ga zavesti.

“Ona ga uhvati za ogrtač i reče: ‘Legni sa mnom!’ Ali on ostavi svoj ogrtač u njezinoj ruci, otrže se i pobježe van.” (Postanak 39, 12)

Ovo je izvrstan primjer bijega od iskušenja. Josip se nije htio raspravljati, niti je uzeo vremena da se preispita. Pobjegao je.

Bježanje od iskušenja znači da ga prepoznajemo kao neprijatelja i idemo drugim putem, bez oklijevanja i kompromisa. 1. Korinćanima 6, 18 kaže: “Bježite od bludnosti! Svaki grijeh koji učini čovjek, izvan tijela je, a bludnik griješi protiv svojega tijela.” Iako napast nije grijeh, ako ne pobjegnemo od te napasti, ubrzo slijedi akcija.

Bježati od iskušenja znači bježati od grijeha

“Zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i, u brizi za tijelo, ne pogodujte požudama.” (Rimljanima 13, 14)

Iskušenje vas želi uvjeriti da je još jedan klik na internetu ili još jedna runda neprimjerenog razgovora moguća. Ali iskušenje je poput krpelja za naše grešno tijelo. Što duže dopuštamo da se zadržava, pravi veću štetu. Kada si dopustimo ostati u primamljivim situacijama, umjesto da bježimo od njih, glupo polažemo povjerenje u tijelo. Vjerujemo u laž da će naše grešno tijelo nekako pronaći snagu da se odupre u posljednjem trenutku. Tada smo šokirani i posramljeni kada, umjesto da se odupremo, popustimo.

Zbog toga je Pavao rekao Timoteju da “bježi od mladenačkih strasti i teži za pravednošću” (2. Timoteju 2, 22). Učinite sve što je potrebno da biste se maknuli od onoga što vas mami. Zatvorite računalo. Izbrišite aplikaciju. Isključite telefon. Prekinite loš razgovor. Učinite sve što je potrebno da pobjegnete od glasa iskušenja.

Podijelite sve s Bogom

Kada je mračni čas iskušenja pao na Isusove učenike, dva puta im je rekao da se mole da ne padnu u napast. Znao je za pritisak s kojim će se suočiti i zato ih je podsjetio: “Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo” (Matej 26, 41).

Ako je Isus rekao svojim učenicima da se mole prije nego što dođe napast, koliko još trebamo moliti kada stigne? Kada kušnja poziva, morate moliti. Treba vam božanska intervencija da vas izbavi od otrova kušača. Ne trebaju vam složene molitve, već jednostavni zazivi Bogu da vam pomogne: “Gospodine, spasi me!” (Matej 14, 30); “Gospodine, pomozi mi!” (Matej 15, 25); “Isuse, smiluj mi se!” (Luka 17, 13); “Gospode, spasi život moj!” (Psalam 116 4) …

Molitva nam odvraća pogled s ponude grijeha i usmjerava ga na Isusa. Molitvom se “odupiremo vragu” i “približavamo Bogu” (Jakovljeva 4, 7-8). Kroz nju priznajemo svoju želju za grijehom i molimo za pomoć da mu se odupremo. Molimo Boga da nam da snage da ugušimo napast i ne sagriješimo. Kada dođete u napast, molite se Bogu. On je taj koji nam pomaže i čuvat će nas da ne padnemo.

Tvojoj nozi on posrnuti ne da i neće zadrijemati on, čuvar tvoj. (Psalam 121, 3)

PROČITAJTE JOŠ:

NAJNOVIJI ČLANCI