Bog uvijek čuje kad stružemo po dnu lonca

Bog uvijek čuje kad stružemo po dnu lonca. Ako se nikada ne bi ispraznio, ne bi bilo mnogo mjesta za vjeru. 

U planinama Blue Ridge u staroj Virginiji bila je jedna neobična južnjačka seoska brvnara. Oko nje bilo je nekoliko rali očišćena tla od šume. Muž, žena i petero male djece pokušavali su preživjeti od proizvoda s malog imanja. A onda je došao dan kad je muž otišao kući.

Jadna udovica ostala je u siromaštvu s petero male djece. Oko male kolibe počele su zavijati zimske oluje. Bilo je to visoko u planinama i pred vratima se počeo gomilati snijeg. Ali ona je ljubila Isusa i svo njezino pouzdanje bilo je u Gospodinu. Mala obitelj bila je doista bespomoćna, ali Onaj koji čuje gavrane kad grakću, raširio je nad njima zaklon od svojih krila.

Najmlađi sin bio je dijete molitve. Više nego jednom bio je nadahnuće vjeri svoje majke. Vidite, on nikada nije izašao iz svoga svijeta od onih nekoliko rali zemlje. Ako je Isus u Bibliji rekao nešto srcu toga malog dječačića, tako je bilo. Misao sumnje nikada nije ušla u njegov um. I tako je običavao brisati suze svoje majke.

Zaliha hrane postajala je sve manja

Više nego jednom njezini su se jecaji pretvorili u zahvaljivanje zbog njegova dječjeg glasića. Zaliha hrane u njihovoj smočnici postajala je sve manja i manja, a tako i u loncu. Svakoga sljedećeg dana, bilo je manje i manje hrane, dok se jednoga dana zapravo nije vidjelo dno lonca.

VIDI OVO: Bog te čuje i onda kada ne nalaziš riječi

“Zašto plačeš, mama?” pitao je dječak. Poljubila mu je ružičasti obraz, a onda pokazala na lonac. Polako se primakao loncu, podigao poklopac i pogledao u njega. Na trenutak, njegovim je malim licem prošao zbunjen pogled. A onda se sjetio! Znao je da kad god se u prošlosti pojavila hitna situacija, Bog ih je uvijek iz nje izveo. Srce mu je uzbuđeno kucalo dok je gledao majčino lice. Rekao je: “Mama, mislim da Bog uvijek čuje kad stružemo po dnu lonca.”

Bog čuje

Riječ se još jednom opravdala: “Djetešce njih će vodit.” Nije dugo prošlo i vani su se začula zvonca saonica. Neki im je ljubazan kršćanin dopremio u saonicama hranu i sve drugo što im je bilo potrebno. Malen dječak bacio je pogled na sve one stvari na saonicama koje će se ubrzo unijeti preko praga, a onda kleknuo uz lonac da moli. Bio je u pravu. Bog uvijek čuje kad stružemo po dnu lonca. Ako se nikada ne bi ispraznio, ne bi bilo mnogo mjesta za vjeru. Ako testiranje nikada ne bi došlo, nikada ne bismo upoznali milost pouzdanja. Bacite sve svoje brige na njega jer on se brine za vas.

Autor: Charles S. Price

NAJNOVIJE!