Kršćanstvo je nastalo iz judaizma. Stoga, po čemu se razlikuju judaizam (židovstvo) i kršćanstvo? Po čemu su slični, a po čemu različiti?
Kršćani su uglavnom ti koji imaju pogrešno razumijevanje ove problematike. Ovaj članak pokušat će razjasniti nejasnoće. U nastavku ćemo govoriti o sličnostima, ali i različitostima ove dvije religije.
Kršćani precjenjuju blisku povezanost kršćanstva i judaizma
Sveta knjiga za kršćane je Biblija, koja se sastoji od Staroga i Novoga zavjeta. Stari zavjet je oko tri puta dulji od Novoga. Uz to, Stari zavjet je i ono što Židovi smatraju svojom Biblijom, što znači da je cijela židovska Biblija dio kršćanske Biblije.
Zbog ovoga, kršćani smatraju da je židovska vjera bliža onome što vjeruju kršćani. No stvar je u tome što kršćani precjenjuju koliko su te dvije religije blisko povezane, jer kršćani ne shvaćaju ogromne razlike koje postoje u tome kako kršćani i Židovi čitaju i tumače istu knjigu.
Ortodoksni judaizam, kakav postoji danas, može biti sažet ovime: farizeji su pobijedili! Središnji dio judaizma je Mosijev Zakon, odnosno prvih pet knjiga Biblije. Način kako se Zakon iz tih knjiga treba tumačiti obrađeno je u Talmudu, zbirci knjiga koje su napisane u prvome stoljeću, od strane zajednice rabina koji su kršćanima iz Novoga zavjeta bili poznati kao farizeji.
Kršćani ne dijele isto uvjerenje s Židovima u pogledu toga da su Mojsijeve knjige važnije od ostalih knjiga iz Staroga zavjeta. Način na koji kršćani čitaju i tumače te knjige drastično se razlikuje od načina kako to Židovi čine, jer kršćani ili ne znaju ili ne priznaju Talmud.
VIDI OVO: Zašto Židovi ne vjeruju u Isusa?
Pozitivni i negativni pogledi
Lakše je za kršćane da budu pozitivni u vezi Židova nego obrnuto. Jedan od razloga za to je društveni pritisak s kojim su se Židovi susretali. Nekada su pritisci bili toliko snažni da su Židovi trpjeli velike progone, od kojih je najužasniji progon Holokaust za vrijeme Drugog svjetskog rata. No postoji i još jedan razlog. Kršćani prihvaćaju sve svete knjige kao i Židovi, ali dodaju ”nedostaje vam nešto”.
No, za Židove je ”dio koji nedostaje”, odnosno Novi zavjet suprotan sa većinom onoga što oni vjeruju. Vjerovanje u Isusa kao Božjeg Sina je nešto što oni smatraju idolopoklonstvom, što je jedan od razloga zbog kojeg mnogi ortodoksni Židovi vjeruju da ne smiju ući u crkvu.
Ipak, polagano se na kršćanstvo gleda sa sve većom blagonaklonošću. Veliki broj rabina sada gledaju na kršćanstvo kao na ”dvostruko dobro” za svijet. Prvo dobro je upoznati Boga Stvoritelja. Drugo dobro je slušati Božje zapovjedi.
Jezgra religije
Kada pogledamo na jezgru židovske i kršćanske religije, vidimo vrlo važnu razliku. Želio sam napisati ”jezgra vjere”, ali sam shvatio da je to sintagma koja zvuči vrlo ”kršćanski”. U srži judaizma je poslušnost Zakonu. Na tome se zasnivaju sve rasprave između rabina: što je Zakon, kako biti poslušan Bogu? Židovi vjeruju da je jedini način da čovjek bude prihvaćen od Boga kroz činjenje dobrih djela. Uz to, čovjek ima moć činiti takva djela.
S druge strane, kršćani vjeruju da ih Bog prihvaća kroz pokajanje i vjeru. To prihvaćanje postalo je stvarnost zahvaljujući Božjoj otkupljujućoj žrtvi: Isusovoj smrti na križu. Kršćani vjeruju da je ovo najvažnije, jer čovjek nema moć pridržavati se cijelog Božjeg Zakona. Čovjek je grješnik koji treba spasenje. Samo Bog može spasiti, a Bog je to učinio kroz svoga Sina, Isusa Krista.
Zbog toga što spasenje ne dolazi po djelima, kršćani mogu biti sigurni u svoje spasenje. Židovi ne mogu imati ovo pouzdanje, jer je njihovo ”spasenje” ovisno o neprestanom pridržavanju Zakona.
Vjerojatno je važno spomenuti da je za kršćane, spasenje povezano s vječnim životom. Kršćani očekuju da će biti u raju s Bogom, no još važnije, da će uskrsnuti i živjeti na novoj Zemlji, u novim, uskrslim tijelima. Ovo je nešto što je manje važno u judaizmu. U judaizmu ne postoji prihvaćeno učenje o raju i paklu. Mnogi kršćani iznenađeni su kada čuju da je vjerovanje u reinkarnaciju, u kasnijim stoljećima, postalo dijelom ortodoksnog judaizma. Židovi uče o uskrsnuću, ali oni ne vjeruju da uskrsnuti mogu ne-Židovi.
VIDI OVO: Jesu li Židovi i danas izabrani Božji narod?
Mesija
Očekivanja da će Mesija ili ”Pomazanik” doći, važna je stvar za judaizam. Zbog toga što je u judaizmu naglasak stavljen na Zakonu, dolazak Pomazanika nije toliko važan kao što kršćani pretpostavljaju da jest, ali je i dalje dio ortodoksnog judaizma. Korijeni zamisli o Mesiji pronalaze se u židovskoj Bibliji ili Starome zavjetu, a najviše od svega u proročkim knjigama.
Stoljećima prije Isusovog rođenja, očekivanja Mesije su rasla i dobivala na važnosti. Ipak, mnogi Židovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju. Mesija je trebao donijeti mir i Božje kraljevstvo na Zemlju, dok Židovi tvrde da Isus to nije učinio. Samo pogledajte oko sebe. Bez komentara.
Kršćani vjeruju da je Isus svojim rođenjem pokazao kako postoje zapravo dvije faze mesijanskog kraljevstva. Nakon prvog dolaska, Isus Krist, Krist je grčka riječ za ”Pomazanika” ili ”Mesiju”, donio je spasenje svojom pomirujućom i otkupljujućom smrću na križu, smrću koja je bila žrtva za sve koji bi povjerovali u Njega. Svatko tko prihvati Krista kao Kralja živjet će u Božjem kraljevstvu. Nakon drugog dolaska, Krist će na Zemlju uspostaviti svoje vidljivo kraljevstvo i tada će biti ispunjena židovska očekivanja u vezi Mesije.
VIDI OVO: Na koji način su Izrael i Židovi oblikovali povijest?
Židovi ili kršćani: tko je u pravu?
Bog se otkrio Izraelu. Bog je dao svoj Zakon i ukazao je ljudima njihovu potrebu na Spasiteljem, Mesijom. Kao kršćanin, vjerujem da je to ispunjeno u Isusu Kristu. Isus je umro i uskrsnuo od mrtvih, a svi, ne samo Židovi, dobili su poziv da postanu dio Božjeg naroda.
Taj poziv vrijedi i za vas, bez obzira iz kojeg ste dijela svijeta. Isus je židovski Mesija za sve ljude. Židovi i ne-Židovi su u cijelosti isti: Isus kao Spasitelj može oprostiti grijehe i ne-Židovima i Židovima i nudi im vječan život. To je ono što Isus želi učiniti za vas.
Autor: Marten Visser; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Biblword.net
