Kroz povijest Crkve postojala su dva vrlo upečatljiva i različita pogleda na bogatstvo.
Dok ulazim u razgovore s ostalim pastorima često se susrećem s jednim iskrenim pitanjem: „Pastore Tom, ja razumijem da ljubav prema našim bližnjima zahtijeva posjedovanje novca, ali nije li nas Isus upozoravao o tome“?
Kroz povijest Crkve postojala su dva vrlo upečatljiva i različita pogleda na bogatstvo. Jedan pogled kaže da su materijalno bogatstvo i stvaranje istoga u svojoj srži loši i da se zbog toga njih treba izbjegavati pod svaku cijenu. Drugi pogled navodi da su materijalna dobra i stvaranje bogatstva u osnovi dobri te da su oni dio našeg bića i kulturološkog mandata. Ako se ovo shvati predoslovno, to bi moglo dovesti do vjerovanja da Bog svoje istinske sljedbenike blagoslivlja zdravljem i bogatstvom. Možemo učiti od oba učenja.
Evanđelje siromaštva
Na temelju velikog broja učenja evanđelje siromaštva je suvremeni oblik gnosticizma koje obezvrijeđuje istinske vrijednosti materijalnog svijeta. Evanđelje siromaštva vrlo često stvara osljepljujuće, pietističko duhovno sljepilo koje nalaže da što je materijalno siromaštvo veće to je osoba duhovnija.
Inherentno u ovom izokrenutom biblijskom učenju piše da materijalno siromaštvo stvara duhovno bogatstvo, a da će materijalno bogatstvo neizbježno dovesti do duhovnog siromaštva.
PROČITAJTE: Smije li kršćanin biti bogat?
Zagovornici evanđelja siromaštva nas trebaju podsjećati na to da biblijski tekstovi govore o velikim opasnostima koja dolaze s povećavanjem materijalnog bogatstva. Isto tako imaju pravo kada prozivaju zapadnu Crkvu koja se sve više obogaćuje i kada upozoravaju na potrebu veće materijalne darežljivosti i dubljeg, požrtvovnijeg načina života (vidi Matej 6, 24; 19, 16-30; 1. Timoteju 6, 7-8; Hebrejima 13, 5).
„Materijalno siromaštvo nije ništa duhovnije od materijalnog bogatstva.“
Ipak, oni koji prihvate evanđelje siromaštva u bilo kojem od svojih eksplicitnih ili implicitnih oblika stvaraju teološku pogrešku tako što povezuju zlo sa materijalnim prosperitetom. Prema navodima Dallasa Willarda: „Idealizacija siromaštva je jedna od najopasnijih iluzija kršćanstva u modernome svijetu. Upravljanje koje zahtijeva posjedovanje i koje uključuje davanje je istinska duhovna disciplina u odnosu na bogatstvo“.
Materijalno siromaštvo je više unutarnje duhovno nego materijalno obilje. U svakoj ekonomskoj situaciji, bez obzira bila ona svijetla ili slaba, ono što je potrebno je vjerno i plodonosno upravljanje svime što nam daje Bog.
Evanđelje prosperiteta
Drugo opasno izokretanje koje se odnosi na materijalno bogatstvo je evanđelje prosperiteta čiji zagovornici vjeruju da je stvaranje bogatstva autentičan pokazatelj izravnog Božjeg blagoslova. Poklonici evanđelja prosperiteta nalažu da Bog želi da svi ljudi budu materijalno bogati. Ono što je ugrađeno u evanđelje prosperiteta je dobra i pohvalna pažnja na ono što robustna teologija obično zanemaruje i što se odnosi na ljudski napredak.
Tragično je to da kao i kod mnogih drugih teoloških poremećaja i ovdje važne teološke istine ignoriraju, umanjuju ili u cijelosti odbijaju. U velikoj većini slučajeva zagovornici evanđelja prosperiteta imaju bijedan pogled na ljudsku patnju, vole ignorirati pozive Pisma na način življenja koji uključuje žrtvu koja nastaje zbog ljubavi prema bližnjemu i napadno zanemaruju suverenu Božju volju koja kaže da će neki Isusovi sljedbenici iskusiti materijalno bogatstvo.
„Postoje vremena ili okolnosti u ovome svijetu zbog kojih Bog želi ili bi volio da netko bude siromašan.“
Unatoč prihvaćanju nekih dobrih aspekata učenja evanđelja prosperiteta, John Schneider uvjerljivo izaziva učenja koja su u stvari pogrešna i koja govore da Bog želi da svi ljudi budu materijalno prosperitetni: „Postoje vremena ili okolnosti u ovome svijetu zbog kojih Bog želi, ili blaže – bi volio da netko bude siromašan. Pismo vrlo jasno pokazuje da takva vremena i okolnosti često postoje“.
PROČITAJTE: U kršćanstvu pojedine osobe za novac prodaju Božje blagoslove
Ne samo da evanđelje prosperiteta nije u skladu s Biblijom već ono isto tako baca rukavicu u lice velikom broju Isusovih sljedbenika koji su u povijesti Crkve pa sve do danas u svome sljedbeništvu trpjeli materijalnu neimaštinu.
Proporcionalnost
Ako vidimo da se bogatstvo ne bi trebalo niti izbjegavati niti slaviti, već da se njime treba mudro i velikodušno upravljati, na koji način bismo trebali gledati na stvaranje materijalnog bogatstva?
Ponekad pretpostavljamo da postoji neko proporcionalno stanje bogatstva ili uspjeha u svijetu, Uobičajena zabluda vezana uz ovo sugerira to da rast u bogatstvu jedne osobe uzrokuje smanjenje bogatstva druge osobe. Učinke ove zablude često puta viđamo za modernim propovjedaonicama. I implicitno i eksplicitno velik broj pastora drži do tog učenja da bogati stvaraju siromaštvo i da je to odnos uzročnosti.
Robustna teologija pomaže nam da možemo vidjeti pogrešku vezanu uz percepciju paralelnosti. Bog je stvorio prirodan red putem kojega se bogattvo može proširiti prema čovjeku kroz rad. To znači da je posao održavanja Edenskog vrta bio osmišljen kao upravljanje onime što je Bog stvorio i stvaranje nečega čega ranije nije bilo, na način da se sve umnožava i cvjeta. (Postanak 2, 15).
„Bog je osmislio prirodno stvoreni red tako da bi se bogatstvo moglo širiti kroz rad čovjeka“.
Ovdje vidimo da je stvaranje bogatstva dobra stvar jer kroz to mi prikazujemo svoju stvorenu prirodu i dobivamo povećani kapacitet za ljubav prema svome bližnjemu. Mi smo stvoreni da se razvijamo, da budemo plodni i da dodajemo vrijednost drugima u svijetu. Pavao piše: „A ako mi živjeti u tijelu omogućuje plodno djelovanje, što da odaberem“? (Filipljanima 1, 22)
PROČITAJTE: Jesu li bogati ljudi loši?
Bez obzira na kakav nas je posao Bog pozvao trebamo se zapitati: „Postajemo li sve plodonosniji radnici? Postaje li naš posao sve boljim i poboljšava li se naša vještina? Ako se naš posao ocjenjuje, kakve dobivamo recenzije? Ako idemo prema formalnijem obrazovanju shvaćamo li naše učenje ozbiljno? Ako ne zarađujemo redovnu plaću na koji način nastavljamo doprinositi drugima? Ako ostajemo kod kuće kao kućanice, na koji način postajemo plodonosniji roditelj?
Naša vjera u Evanđelje nam govori da su za naše živote bitne svaka kvačica i pukotina. Plodonosni životi na koje smo pozvani trebaju imati smislene ekonomske implikacije za naš svijet. Kao Isusovi učenici mandat uživanja u plodovima u svakoj dimenziji naših života je u srcu svakog istinskog kršćanskog sljedbeništva.
Autor: Tom Nelson; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Thegospelcoalition.org
