Možemo li vjerovati Bibliji i zašto?

Možemo li vjerovati Bibliji? Je li sve što je u njoj zabilježeno istinito ili su to samo izmišljene priče, mitovi ili legende koje nemaju veze sa stvarnošću?

Potrebna je određena količina vjere kako bismo vjerovali što nam Biblija govori, ali njezino iznošenje povijesnih događaja, znanstvena istina, istina o ljudima i njihovom stanju, ujednačenost sadržaja kroz 1.500 godina od stvaranja čovjeka i posebnosti u religioznim tekstovima mogu uvjeriti svaku iskreno znatiželjnu osobu u svoju istinu. 

Biblija je nadahnuta Bogom

Biblija tvrdi da je inspirirana ili „bogoduha“ – dana od samoga Boga (2. Timoteju 3,16; 2. Petrova 1,21). Samo ta izjava je dovoljno uvjerljiva da potakne istraživanje, jer ako je istinita, Biblija bi trebala biti najvažniji i najcjenjeniji dokument ikada stvoren. 

Biblija je jedinstvena. Iako drugi religiozni tekstovi diljem svijeta tvrde da su napisani uz božansko nadahnuće, Biblija je jedini dokument stvoren kroz oko 40 različitih „autora“ tijekom 1.500 godina, a svi oni tvrde da ih je Bog nadahnuo.

Biblija je ostala konzistentna

Ti su pisci živjeli u različitim kulturama, imali različite stupnjeve obrazovanja, pisali su u najmanje tri različita jezika te su pisali o gotovo svakom ljudskom stupnju razvoja. Čak i sa svime što je usmjereno protiv nje, Biblija je u sebi ostala konzistentna. 

Duhovno govoreći, Biblija ima vrlo jedinstvene tvrdnje. Ona kaže da su ljudi grešni i da su se pobunili protiv Boga. Nema pokajanja, nema dobrih djela, nema žrtve koju čovjek može prinijeti, kaže Biblija, kako bi se pomirio s Bogom. Bog mora inicirati to pomirenje. Bog mora napraviti prvi korak. Bog mora prinijeti žrtvu. Te tvrdnje nisu samo jedinstvene, nego su široko jedinstvene. 

Biblija nije znanstvena knjiga

Iako Biblija nije udžbenik povijesti niti je znanstvena knjiga, ona ispravno govori o povijesti i znanosti. Njezin opis ciklusa vode opisan je stoljećima prije nego ga je znanost „otkrila.“ Povijesno, dodatni biblijski tekstovi i arheologija potvrđuju ispravnost Biblije čak i do danas. Skeptici su desetljećima kritizirali Bibliju jer spominje Hetite (2. Kraljevima 7,6 i dr.) kada u stvarnosti nije bilo dokaza za njihovo postojanje.

No 1876. godine su otkriveni dokazi o postojanju hetitske kulture. Unutar pedeset godina, širok utjecaj Hetita i njihova rasprostranjenost bila je otkrivena te je potvrdila biblijske događaje. 

Biblijska proročanstva 

Proročki, Biblija bilježi nekoliko tisuća predviđanja o ljudima i događajima. Ta proročanstva su detaljna, a ne općenita. Neka su se vrlo brzo ispunila (na primjer, Abraham i Sara su dobili sina, Petar je zanijekao Isusa, a Pavao je bio svjedok u Rimu). Druga su se ispunila stotinama godina nakon što su izrečena, a neka će tek biti ispunjena.

Sam Isus je ispunio 300 točno određenih proročanstava koja su izrečena stoljećima prije Njegovog zemaljskog rođenja. Budući da su se mnoga biblijska proročanstva ispunila mi vjerujemo da će Bog ispuniti i ona proročanstva koja se još nisu ispunila. 

Biblija je istinita Riječ Božja

Kada je istina Biblije, koja tvrdi da je Riječ Božja, potvrđena kao povijesno točna, znanstveno dokazana i proročka, onda je mudro još ju dublje sagledati. Kada Biblija kaže da je svaka osoba grešna (Rimljanima 2,23) i da zaslužuje smrt (Rimljanima 6,23) onda bismo mi trebali uspravno sjesti i obratiti pažnju.

Kada kaže da je Krist preminuo za nas (Rimljanima 5,8) i da tko god vjeruje u Njega će imati život vječni (Ivan 3,16), onda bi bilo pametno da i mi poslušamo tu istinu. 

Prema članku objavljenom na portalu Thecompellingtruth.org.

PROČITAJTE JOŠ:

NAJNOVIJE!