8 načina kako nas slavljenje Boga može izbaviti od zla

Vi i ja stvoreni smo za štovanje. Ipak, rođeni smo kako bismo griješili. Slavljenje i štovanje ne dolazi nam prirodno. Razmišljanje o nama samima i potpadanje pod iskušenja dolazi.

Biblija jasno kaže da trebamo „zahvaljivati u svakoj okolnosti; jer to je Božja volja za vas u Kristu Isusu“. (1. Solunjanima 5, 18) Božja volja za naše živote, slavljenje Boga u svakoj situaciji, ne bi tako jasno bila napisana u Bibliji da to nije važno našem Stvoritelju i Gospodaru.

Podizanje glasa kada smo opterećeni s pritiskom ili odgovornostima nas mijenja.

Slavljenje Gospodina, usprkos problemima, nas preobražava.

Pjevanje, kad smo opterećeni stresom i životnim borbama, nam pomaže i usmjerava nas na promjenu perspektive, štiti nas od iskušenja i izbavlja nas od zla koje dolazi od toga kada živimo usmjereni na same sebe.

Evo osam načina kako nas slavljenje izbavlja od zla i kako nam pomaže da živimo poslušnim životima.

1. Slavljenje Boga nas usporava i pomaže nam da živimo mudrije.

Slavljenje i štovanje nas usporavaju i usmjeravaju prema prijestolju Svemoćnog Boga. Zbog slavljenja postanemo mirni i budemo svjesni toga da je On Bog. (Psalam 46, 10) Slavljenje Gospodina stavlja nas u položaj gdje nam se Bog može otkriti, što uzrokuje da Ga slavimo još više. Slavljenje nas također drži u poslušnosti.

VIDI OVO: 6 razloga zbog kojih trebamo slaviti Boga, a nalaze se u Psalmu 96

Kada zastanemo kako bismo slavili i štovali Boga zbog onoga tko On jest i zbog onoga što je učinio, to nas čini svjesnima Njegove moći i prisutnosti u našim životima. Izbavljeni smo od brzopletih i impulzivnih postupaka, koji često vode do žaljenja.

Ako ne pronađemo vrijeme za slavljenje, nećemo imati vrijeme ni za život i postat ćemo skloniji neopreznim pogreškama i ludim odlukama.

2. Slavljenje čuva naš odnos s Bogom.

Slavljenje Boga prirodan je način izražavanja našeg odnosa sa živim Bogom. To je način kako pokazujemo da Ga volimo. To je način kako pokazujemo da Mu vjerujemo, čak i ako ne razumijemo ono što On dopušta. Slijediti Božje naputke o ”zahvaljivanju u svakoj oklonosti” (čak i onim teškim i zbunjujućim), odvaja nas od ostatka svijeta koji proslavlja samo ono što voli i razumije.

Slavljenje Boga kao životni stih imperativ je ako želimo biti ljudi koji žele iskusiti svetost i poslušnost.

VIDI OVO: Ovako izgleda lažno slavljenje Boga

Stvoreni smo za Božje zadovoljstvo. Boga zadovoljava kada Ga slavimo priznavajući Njegovu prisutnost i proklamirajući Njegovu dobrotu u našim životima. Baš kao što je automobilu potrebna izmjena ulja i održavanje motora kako bi mogao funkcionirati i kao što naša tijela trebaju hranu, vodu, tjelovježbu i san kako bi normalno funkcionirala, tako nam je potrebno i redovito povezivanje sa Stvoriteljem kroz slavljenje. To je jedini način kako možemo živjeti živote kakve nam je Bog namijenio: u poslušnosti i svetosti, u potpunosti ovisni o Njegovom Sinu, Isusu.

3. Slavljenje Boga nas oslobađa osjećaja da imamo pravo na nešto.

Za nas je prirodno gledati ono što drugi imaju i to željeti. U našoj je tjelesnoj prirodi to da smo kompetitivni i da pobijedimo druge, da kritiziramo druge koji imaju više od nas i da se žalimo zbog onoga što nemamo, a što želimo.

Ipak, Biblija nam govori: „Uistinu velik je dobitak pobožnost, kad je spojena sa zadovoljstvom“. (1. Timoteju 6, 6) Kako postajemo zadovoljni? Kada shvatimo da sve ono što posjedujemo dolazi od Boga.

Slavljenje nam pokazuje kako ne zaslužujemo ništa, ali da nam je dobri i vjerni Bog dao daleko više od onoga što zaslužujemo. Ta nas perspektiva izbavlja od sebičnosti i od stava da imamo pravo na nešto. Osim toga, usmjerava nas na Boga i nakon toga na druge.

4. Štiti nas od ponosa.

Ponosan duh djeluje na načelima ”sve se vrti oko mene”. No slavljenjem priznajem da je sve došlo od Oca sa nebesa i ono me drži podalje od usredotočenosti na mene, a Oca stavlja u prvi plan.

Jakovljeva 1, 17 nam govori: „Svaki dobar dar, svaki savršen poklon odozgor je, silazi od Oca svjetlila u kome nema promjene ni sjene od mijene“. Ponekad su one stvari koje ne želimo zapravo ”prerušeni” darovi od Boga. Kada priznamo da je svaki dar od Boga i kada neprestano nastavljano zahvaljivati Mu i slaviti Ga, bez obzira na nevolje, neće biti mjesta za preuzimanje zasluga i za to da vjerujemo da smo važniji nego što  zapravo jesmo.

Slavljenje nas čini poniznima i štiti nas od grijeha ponosa.

5. Slavljenje nas čini predanima i sklonima oblikovanju.

Psalam 100, 4 zapovijeda nam: „Udite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom; hvalite ga, blagoslivljajte ime njegovo“! Za tu zapovijed ne postoji uvjet. Ne piše da trebamo ući na Njegova vrata sa slavom tek nakon što nas Bog blagoslovi. Isto tako ne piše da trebamo ući na Njegova vrata sa slavom nakon vrlo uspješne, poslovne godine.

U Habakuku 3, 17-19, u vremenu velikog gubitka za narod Jude, prorok se nije usredotočio na svoje osjećaje ili okolnosti, već je svoj pogled i svoju slavu usmjerio na suverenog Boga, koji mu je dao snagu usprkos borbama.

VIDI OVO: Kakvo treba biti istinsko štovanje Boga?

Molio je: „Jer smokvino drvo neće više cvasti niti će na lozi biti ploda, maslina će uskratiti rod, polja neće donijeti hrane, ovaca će nestati iz tora, u oborima neće biti ni goveda. Ali ja ću se radovati u Jahvi i kliktat ću u Bogu, svojem Spasitelju. Jahve, moj Gospodin, moja je snaga, on mi daje noge poput košutinih i vodi me na visine“.

Dolazimo u iskušenje oduprijeti se Božjem djelovanju u našim životima, jer je ono puno puta neugodno. No tako nas Bog definira i oblikuje; kroz bolne i neugodne, životne situacije. Također može biti veliko iskušenje da okrivljavamo Boga onda kada život pođe po zlu. Slavljenje Boga kao što je to činio Habakuk, samo zato što nam je tako zapovijedano, (vidite Psalam 150) uzrokuje to da se usredotočimo na nepromjenjivog Boga, a ne na naše često promjenjive okolnosti.

Kada se usredotočimo na Njega, a ne na ono što se događa, možemo primijetiti ono što nas On želi naučiti, kako želi da rastemo te što zadovoljava Njegovo srce, usprkos našim problemima i poteškoćama.

6. Ono nas podsjeća na svrhu života.

Kada se počnemo usredotočiti na svjetovne želje, samoispunjenje i sreću pod svaku cijenu, počnemo gubiti iz vida Božji poziv za naše živote i krenemo putem uništenja. Pismo nas poziva neka se identificiramo s Kristom, kao što je to Pavao činio kada je u Galaćanima 2, 20 rekao: „Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist. A što sada živim u tijelu, u vjeri živim u Sina Božjega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene“.

Započinjanje i završavanje svakoga dana sa slavljenjem držat će naše umove usmjerene na vječno i podsjetiti nas to da je samo Bog važan, kao i slava koju dajemo Bogu. Kološanima 3, 2-4 zapovijedaju nam: „Težite za onim, što je gore, a ne što je na zemlji! Jer umrli ste, i vaš je život skriven s Kristom u Bogu. Kad se pojavi Krist, život naš, onda ćete se i vi s njim pojaviti u slavi“. -40 Možemo imati perspektivu da je Krist naš život kada neprestano slavimo.

7. Slavljenje pročišćuje naše želje.

Pismo objašnjava zbog čega griješimo: „Nego svakoga kuša vlastita požuda, koja ga vuče i mami. Tada začevši požuda rađa grijeh, a grijeh izvršen rađa smrt“. (Jakovljeva 1, 14-15)

Psalam 37, 4 govori nam da, kada se radujemo u Gospodinu, On nam daje (stavlja u naša srca) želje naših srca. Radovati se u Gospodinu znači usredotočiti se na ljepotu Njegove osobe i ljepotu odnosa s Njime.

Takav fokus vodi nas do slavljenja, koje pročišćuje naše žudnje, tako da je sve ono što želimo Bog. Najbolji način kako se možemo odreći naših želja jest ako svoje umove usmjerimo na stvari odozgor, (Kološanima 3, 2) odnosno na Onoga koji je gore.

8. Slavljenje Boga nas podiže iz bezdana očaja.

U Psalmu 13, 2-3 David je ležao na licu kada je molio: „Ta dokle, Jahve, dokle ćeš me zaboravljati? Dokle ćeš skrivati lice od mene? Dokle ću nositi bol u duši; tugu u srcu obdan i obnoć? Dokle će se dušmanin dizat` na me“?

Ne znamo s čime se Davi borio, no očigledno se osjetio zaboravljenim i nevidljivim. Kada je molio „Pogledaj, usliši, Jahve, Bože moj! Prosvijetli mi oči da ne zaspim nasmrt“, izrazio je svoje osjećaje očaja i tjeskobe Bogu. (Psalam 13, 4)

VIDI OVO: 3 najčešća načina na koja nas Sotona sprječava da proslavimo Boga

Iako je David započeo svoju pjesmu suočavajući se s očajem, nakon što je ustao u molitvi i nakon što se sjetio tko je Bog, mogao je ustati u slavljenju. Završio je svoju pjesmu proklamirajući Božju dobrotu: „Ja se u tvoju dobrotu uzdam, nek` mi se srce raduje spasenju tvome! Pjevat ću Jahvi koji mi učini dobro, pjevat ću imenu Jahve Svevišnjeg“! (Psalam 13, 6) Što se promijenilo? Ništa u vezi Davidovih okolnosti, no njegovo slavljenje promijenilo je Davidovu perspektivu i donijelo mu je mir. Neka slavljenje ispuni naš bezdan očaja

Možemo li odmah sada započeti sa slavljenjem zbog toga što nas je Bog izbavio od zla ili zbog iskušenja da budemo usredotočeni sami na sebe? Biblija kaže da u svemu zahvaljujemo, jer to je Božji plan za nas; Njegov plan da nas drži svete.

Molitva slavljenja i štovanja

Gospodine, slavim Tvoje ime zbog toga što si Ti svemoćni, sveznajući i Bog koji me voli. Ti želiš ono što je vječno dobro za mene i kažeš mi da u Tvojoj Riječi to mogu dobiti kada najprije tražim Tebe. (Psalam 37, 4; Matej 6, 33) Pomozi mi da mogu biti zahvalan/zahvalna u svim okolnostima i da Te mogu slaviti usprkos boli, problemima i životnim poteškoćama, znajući da Ti zaista možeš sve stvari izvesti na dobro onima koji te vole i koji su pozvani na temelju svrhe koju imaš za nas. (Rimljanima 8, 28) Amen.

Autorica: Cindi McMenamin; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Crosswalk.com

PROČITAJTE JOŠ: