Joe Biden je novoizabrani američki predsjednik koji je naslijedio vlast od prethodnika Donalda Trumpa. Tko je on ustvari?
Nakon što je dobio 306 elektorskih glasova u usporedbi s 214 glasova protukandidata Donalda Trumpa, Joe Biden je postao projicirani pobjednik predsjedničkih izbora Sjedinjenih Američkih Država 2020. godine te treba pristupiti inauguraciji 20.1.2021. godine.
Tko je Joe Biden? Ovo je sve što trebate znati o čovjeku koji će postati 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država:
1. Joe Biden je rođen 1942. godine
Joseph Robinette Biden mlađi rođen je 1942. godine u Scrantonu, Pennsylvania, ali se preselio u Delaware tijekom osnovne škole. Nakon toga je diplomirao na Sveučilištu u Delawareu, 1965., te na Syracuse University College of Law, 1968.
Tijekom vremena provedenog na fakultetu pet je puta odgođen za odlazak u vojsku za vrijeme Vijetnamskog rata te je u konačnici u potpunosti oslobođen od služenja u vojsci zbog astme. Nakon što je završio pravo, radio je kao javni branitelj, a kasnije i kao odvjetnik na području poslovnog prava. Karijeru u politici započeo je služenjem u New Castle County vijeću od 1970. do 1972.
2. S 29 godina je postao senator
S 29 godina Biden je nenadano pobijedio republikanskog političara koji je služio u senatu te je 1972. dobio svoje prvo senatsko mjesto. Kasnije je izabran za isto mjesto šest puta te je služio od 1973. do 2009. – što je ukupno 36 godina i 13 dana.
Tijekom svog mandata služio je u dva ugledna odbora – u Odboru za pravosuđe (Committee on the Judiciary) i u Odboru za vanjsku politiku (Committee on Foreign Relations).
U svojih 17 godina na mjestu predsjednika Odbora za pravosuđe, Biden je imao velik utjecaj na 12-ak nominacija za Vrhovni sud. Kao što je Melanie Mason iz Los Angeles Timesa naglasila, Biden će „ući u Ovalni ured s više iskustva u imenovanju sudaca nego bilo koji drugi predsjednik u moderno vrijeme“.
3. Biden se i ranije kandidirao za predsjednika
Biden se kandidirao za Demokratske predsjedničke nominacije 1988. i 2008. Tijekom utrke 1988. godine prisiljen je povući se nakon što je otkriveno da je krivo predstavio svoju akademsku karijeru te da je upotrijebio, bez odavanja priznanja, dijelove govora Roberta F. Kennedyja, Huberta H. Humphreya i Neila Kinnocka (vođe Britanske radničke stranke).
Prema New York Timesu, ujedno je discipliniran na prvoj godini prava zbog korištenja dijelova pravnog članka bez navođenja izvora. 2008. godine je odustao od preliminarne predsjedničke utrke nakon što je pao na peto mjesto i nakon što je osvojio manje od jedan posto glasova u Iowa klubu poslanika. Sedam mjeseci kasnije postao je potpredsjednik Baracka Obame.
4. Joe Biden je s 4 godine počeo mucati
Kada je imao 4 godine, Biden je razvio govoru manu, mucanje, neurološki poremećaj koji zahvaća 3 milijuna Amerikanaca i uzrokuje ometanje u govoru.
U školi su ga zvali „mucavac“ ili „mucavko“, a u njegovoj osnovnoj katoličkoj školi ga je redovnica jednom nazvala „gospodin Buh-Buh“ (hrv. Ba-ba) jer je imao problema s izgovaranjem svog imena. Na fakultetu Biden kaže da su ga zvali „Dash“ (hrv. Crtica) jer je njegovo mucanje bilo „kao Morseov kod“. Kasnije se naučio kontrolirati mucanje čitanjem pjesama na glas.
5. Supruga i kćer su mu poginule u nesreći, a kasnije mu je preminuo i sin
Biden je upoznao svoju prvu suprugu, Neiliu, tijekom proljetnog odmora tijekom treće godine fakulteta. Vjenčali su se 1966. godine dok je Biden još bio na pravnom fakultetu te su imali troje djece – Beau, Huntera i Naomi.
Tjedan dana prije Božića i nekoliko tjedana nakon što je dobio prvu utrku za Senat, njegova 30-godišnja supruga i 13-mjesečna kćer su poginule u automobilskoj nesreći nakon što ih je traktor, koji je prevozio kukuruz, udario (dvojica sinova su preživjela nesreću).
Biden se oženio sa svojom trenutnom suprugom, Jill Tracy Jacobs, 1977. godine. 2015. godine Biden je izgubio još jedno dijete kada je Beau – dobitnik medalje časti, ratni veteran i bivši državni tužilac za Delaware – preminuo od tumora na mozgu sa samo 46 godina.
6. Bio je savjetnik predsjednika Obame
Kao potpredsjednik, Biden je aktivno sudjelovao u vladi te je služio kao utjecajan savjetnik predsjedniku Obami. Biden je bio ključan glas za pitanja u vezi vanjske politike te je putovao u više od 50 država kao predstavnik vlade.
Biden je ujedno pomagao i u domaćoj politici; služio je kao prvi savjetnik u Bijeloj kući za nasilje protiv žena (Violence Against Women) kako bi „podržao i koordinirao državna i globalna nastojanja za borbu protiv nasilja u domovima, seksualnog nasilja i drugih oblika spolnog nasilja“. Za svoju službu administraciji, predsjednik Obama je iznenadio Bidena 2017. godine tako što ga je nagradio Predsjedničkom Medaljom slobode.
7. Biden je promijenio mišljenje u vezi pobačaja
Tijekom svoje političke karijere, Biden je promijenio mišljenje u vezi pobačaja. 1986. godine je rekao za Catholic Diocese Newsper da je pobačaj „pogrešan od samog trenutka začeća“.
Međutim, u njegovoj knjizi iz 2008. godine, „Promises to Keep“ opisao je svoje stavove od 1970-ih kao „na sredini ceste“ dodajući da, iako je osobno „bio protiv“ on ne bi glasovao „za zabranu prava žena na pobačaj“. No, ujedno je rekao da ne bi dao podršku za djelomično rađanje i pobačaj kao što ne bi ni koristio državni novac za financiranje pobačaja.
U pismu stanovnicima Delawarea 1977., Biden spominje „Hod za život“ iz 1978. te činjenicu da se protivi korištenju državnih novaca za plaćanje pobačaja osim „ako je život majke ugrožen“.
U sličnom pismu iz 1994. je rekao: „Oni od nas koji se protive pobačaju ne bi trebali biti primorani plaćati za njega“. Još je i 2019. podržavao Hyde Amandman koji sprječava vladine zdravstvene programe kao što je Medicaid da plaćaju za pobačaje. Te iste godine je, naprotiv, Biden objavio da više ne podržava taj amandman, napuštajući stavove koje je držao posljednjih 40 godina.
Biden je isto tako obećao da će kao predsjednik vratiti državno financiranje Planned Parenthooda, te da će opozvati Mexico City Policy (koja zabranjuje nevladinim organizacijama (NGO) da primljene državne novce koriste za pobačaj). Izjavio je da će „raditi na kodificiranju Roe v. Wade“ i da će njegovo „Ministarstvo pravosuđa učiniti sve u njihovoj moći kako bi zaustavili nepromišljenost državnih zakona koje tako očito povređuju Roe v. Wade“.
8. Promijenio je i stavove o homoseksualnosti
Slično promjeni mišljenja o pobačaju, Biden je promijenio svoje političke stavove o homoseksualnosti i LGBT pitanjima. 1993. Biden je podržao legislaciju koja je zabranila javno očitovanim homoseksualcima služenje u Američkoj vojsci. Tri godine kasnije podržao je Defense of Marriage Act koji je zabranio vladi priznavanje istospolnih brakova.
2006. godine je rekao da je brak „između muškarca i žene“, a u svojoj potpredsjedničkoj debati sa Sarah Palin se protivio „civilnom redefiniranju definicije braka“. No, četiri godine kasnije, kao potpredsjednik, je rekao da podržava istospolne brakove. Ujedno je obećao da će, kao predsjednik, „unaprijediti globalna LGBTQ+ prava i razvoj“ te da će osigurati pokrivenost transseksualnih tranzicijskih procesa kao što je „operacija promjene spola“.
9. Joe Biden je drugi rimokatolik koji je postao predsjednik
Biden je tek drugi rimokatolik koji je postao predsjednik (John F. Kennedy bio je prvi). U intervjuu iz 2015. godine, Biden je nazvao svoju vjeru „darom“. „Isus Krist je ljudsko utjelovljenje onoga što je Bog htio da mi činimo“, rekao je. „Sve što je Isus učinio bilo je većinom podudarno s onime što mi trebamo činiti; odnositi se prema ljudima s poštovanjem“.
Kako se njegova vjera odnosi na njegove političke odluke, je za sada nejasno. Na primjer, rekao je: „Moja me vjera uči da trebamo biti nacija koja, ne samo prihvaća istinu klimatske krize, nego vodi svijet prema djelovanju na istu“ i „Moja vjera me vodi da prigrlim preferencijalnu opciju za siromašne te ću, kao predsjednik, učiniti sve u mojoj moći kako bi se borio protiv siromaštva i izgradio budućnost koja nas približava našim najvišim idealima…“.
U editorijalu iz 2019. godine je rekao: „Pismo je jasno: nije dovoljno samo željeti da je svijet bolji. Naša je dužnost da ga takvim učinimo“.
No, kada je riječ o pitanjima pobačaja i homoseksualnosti, u kojima se Katolička Crkva ne slaže s Demokratskom strankom, Biden je neprestano držao da njegova vjera ne treba određivati njegove odredbe. „Spreman sam prihvatiti za mene, osobno, doktrine moje crkve“, rekao je za pitanje o podrijetlu života, a za pobačaj je rekao: „no nisam spreman to nametnuti svakoj drugoj osobi“.
Više o vjeri Joe Bidena možete pročitati na ovom linku.
Autor: Joe Carter; Prijevod: Ida U.; Izvor: Thegospelcoalitoin.org; Prevedeno i objavljeno uz posebno dopuštenje portala Thegospelcoaliton.org koje vrijedi samo za Novizivot.net.
