Tradicija obilježavanja 25. prosinca je zapravo vrlo stara.

Odavno sam čula da je naš moderni datum za Božić – 25. prosinca odabran kako bi se ”kršćanizirao” poganski praznik. Nije potrebno reći da sam bila iznenađena kada sam saznala povijest toga kako je došlo do tog datuma. Je li Isus zaista bio rođen 25. prosinca? Biblijski učenjaci su predložili gotovo svaki mjesec za obilježavanje. Zašto onda slavimo Njegovo rođenje u prosincu?

Kada je Isus zaista bio rođen?

Tradicija obilježavanja 25. prosinca je zapravo jako stara. Hipolit je u drugom stoljeću govorio da je to bio Kristov rođendan. U isto vrijeme istočna crkva obilježava 6. siječnja.

No u četvrtom stoljeću Ivan Zlatousti je tvrdio da je 25. prosinca ”ispravan” datum i od tada pa sve do danas, crkve Istoka i Zapada se slažu da je 25. prosinca službeni datum Kristova rođenja.

Iako i u Markovom i Lukinom evanđelju piše o Kristovom rođenju, niti jedno evanđelje ne bilježi precizan datum. To nama možda može djelovati neobično, ali vrlo je vjerojatno da rani kršćani nisu toliku važnost pridavali rođendanima, što zaključivanje toga kada je Krist zapravo rođen čini još težim.

Tek u trećem stoljeću su različite skupine kršćana počele pokazivati zanimanje za datum Kristova rođenja, a trebalo je proći još stotinu godina dok Crkva ne počne slaviti taj datum sa određenom sigurnošću.

U skladu s kronologijom Kristova života, vođe rane crkve su najčešće bili zabrinuti oko utvrđivanja datuma Kristove smrti kako bi mogli utemeljiti slavljenje Njegova uskrsnuća (Uskrs). S obzirom na to da Biblija stavlja Kristovu smrt u vrijeme židovske Pashe, određivanje ovog datuma bi trebalo biti jednostavno. No, usklađivanje židovskog mjesečevog kalendara (koji ima 12 mjeseci i svaki mjesec ima 30 dana, a svake 3 godine se dodaje dodatni ”mjesec”) sa grčkim i rimskim kalendarima pokazalo se zahtjevnim.

Nakon puno rasprava, Istočna crkva (koja koristi grčki kalendar) prihvatila je 6. travnja, dok je Zapadna crkva (koja koristi rimski kalendar) prihvatila 25. ožujka kao dan Kristove smrti. Kao što znamo, s vremenom je Zapadna crkva prevladala što je pomoglo u utvrđivanju one nedjelje u kojoj se treba obilježavati Uskrs.

Jedna zanimljivost vezana uz rimski kalendar jest ta da je 25. ožujka proljetna ravnodnevnica, dan koji simbolizira ”uskrsnuće zemlje” te da su neki kršćani vjerovali da je to bio prvi dan stvaranja. Vjernici su uvidjeli sličnost u simbolizmu Kristove smrti i obljetnice stvaranja, s obzirom na to da je Kristova otkupljujuća smrt omogućila to da stvaranje postane novo.

Do trećeg stoljeća čini se da su neki kršćani počeli obilježavati uz dan Kristove smrti 25. ožujka i dan Kristova rođenja, jer u knjizi pod nazivom ”On Computing the Date of Easter”, pisac piše o ovome danu kao o danu Kristova rođenja.

Zašto su kršćani obilježavali Kristovo rođenje i smrt na isti dan? Vrlo je vjerojatno da je na ovu praksu utjecala židovska tradicija ”integralnog doba” ili ”teorije cijele godine”. To je vjerovanje da je život židovskog proroka započeo i završio na isti dan.

Kršćanin trećeg stoljeća Sekst Julije Afrikanac ovoj teoriji dodao je zanimljiv sastojak. Tvrdio je da Kristov život nije započeo Njegovim rođenjem, već Njegovim začećem. Ovo se pokazalo od iznimne važnosti, jer ako je Krist bio začet 25. ožujka trebalo bi proći devet mjeseci do Njegova rođenja (što pada na 25. prosinca), odnosno na datum o kojem govorimo.

Zanimljivo je da je crkva kasnije priznala 25. ožujka kao Blagovijest (datum kada se Gabriel ukazao Mariji i objavio joj rođenje Krista, za što se vjeruje i da je trenutak začeća- primijetite ove implikacije koje govore o stvaranju života), a 25. prosinca kao Kristov rođendan. Većina kršćana pretpostavlja da je Blagovijest određena tako što je u obzir uzet dan Božića i da se od tog datuma unatrag brojalo devet mjeseci. No, vrlo je vjerojatno da je bilo vaš suprotno.

Simbolizam u datumu Kristova rođenja

Iako su rani kršćanski vođe pokušali pažljivo i obzirno odrediti datum Kristova rođenja, imajte na umu da je Isus bio rođen u razdoblju kada se vrijeme određivalo u smislu ”vladanja tog i tog vladara” odnosno kada su i priroda i simbolizam odigravali ulogu u određivanju datuma značajnih događaja. Sveti Jeronim (340. – 420.), naučitelj rane Crkve uzeo je u obzir ovaj simbolizam kako bi obranio 25. prosinca kao datum Isusova rođenja:

„Čak je i priroda u dogovoru s našim tvrdnjama i cijeli svijet neka svjedoči onome što tvrdimo. Sve do ovoga dana tama se povećava, od ovog dana ona se smanjuje, svjetlo osnažuje, tama slabi“.

Ako je utvrđivanje datuma Božića bilo pod utjecajem poganskih slavljenja najvjerojatnije je da je kandidat za to bio praznik koji je 274. godine utemeljen od strane rimskog cara Aurelijana (oko 214. – 275.) koji se zvao ”Dies Natalis Solis Invicti” ili ”Rođenje Nepokorenog Sunca” na datum 25. prosinca. Ipak, podjednako je moguće da je Aurelijan taj datum pokušao uskladiti s jednim datumom koji je već bio od važnosti za vjernike.

Prema tvrdnjama profesora povijesti Williama Tighea: „Prije vremena Aurelijana ovaj datum nije imao religijskog značaja u kalendaru rimskog poganskog slavlja, niti je Sunce odigravalo bilo kakvu značajnu ulogu u Rimu prije njega“.

Do vremena vladavine Aurelijana izgledalo je da bog Mitra (u stvari perzijsko božanstvo za koje se govorilo ili da je to sin Sunca ili da je on Sunčev drug) polako biva sve popularniji među putujućim rimskim vojnicima. Aurelijan je odlučio iskoristiti ovu priliku da dovede monoteističku religiju u Rimsko Carstvo i vrlo je vjerojatno da se želio natjecati s kršćanstvom – rastućom monoteističkom religijom koja je postajala prijetnja Carstvu.

Prvog jasnog zapisa 25. prosincu kao Kristovom rođendanu nije bilo sve do 336. godine, no moguće je da je Crkva taj datum prihvatila davno prije i da je on bio nešto opće poznato. Bez obzira na to, ako je datum Kristovog rođenja ulazio u poganski praznik ”Rođenja Nepokorenog Sunca”, utjecaj je vrlo vjerojatno bio sekundaran. Izgleda da je najvažniji cilj Crkve bio određivanje prikladnog datuma, onoga za kojeg su kršćani očekivali da će biti bogat simbolima. Ako je ovaj datum – 25.prosinca bio datum kojim su kršćani pokušali stati nasuprot poganskim proslavama i datum koji bi za Crkvu označavao svetu gozbu, tada je vrlo vjerojatno taj datum najbolji datum za obilježavanje Kristova rođenja.

Rasprava oko datuma rođenja

U modernim vremenima tradicionalni datumi su stavljeni pod znak upitnika. Moderni učenjaci ističu da su, na dan kada je Isus rođen, pastiri pazili na svoje ovce u brežuljcima oko Betlehema. Luka nam govori da se ”anđeo ukazao nekim pastirima koji su noću ostajali vani kako bi pazili na svoje stado”. (Luka 2, 8).

Neki učenjaci smatraju da su ovce obično bile sklanjane s polja od studenog do ožujka i da tada obično nisu bile na poljima. No za ovu tvrdnju ne postoji čvrst dokaz. U stvari, židovski izvori govore o tome da bi ovce oko Betlehema bile vani na otvorenom cijele godine. Stoga možete vidjeti da 25. prosinac odgovara objema tradicijama kao i biblijskim navodima. Protiv ovoga nema jasnog prigovora.

No naravno ne možemo biti apsolutno sigurni koji je točno dan Kristova rođenja (pogotovo ne ovdje na zemlji). No datum rane zime se čini najprikladnijim i k tome 25. prosinca je bio datum koji se obilježava već osamnaest stoljeća. Bez dodatnih dokaza nema potrebe da se ovaj datum promijeni.

Za ovaku veliku nesigurnost možemo kriviti staru Crkvu. Vidite, oni uopće nisu slavili Kristovo rođenje. Njima je to bilo nevažno. Njih je puno više zanimala Njegova smrt i uskrsnuće.

Slavljenje Isusovog rođendana

U ovoj božićnoj sezoni obratite pozornost na prizor rođenja. Skinite svoje ružičaste naočale, pomirišite smrdljiv zrak i pogledajte hladne životinje koje se tresu od hladnoće. One predstavljaju sustav žrtvovanja Starog zavjeta. One su amblemi smrti. No one su puka sjenka djetešca koje je u sredini. Djetešca rođenog da umre kako bi svi oni koji povjeruju u Njega mogli živjeti.

Zimi 4. ili 5. godine prije Krista Bog je ušao u povijest tako što je uzeo obličje čovjeka. Bio je rođen u malenom gradiću južno od Jeruzalema. Betlehem, što znači ”kuća kruha”, je zaista zaslužio to svoje ime te sjetne, zimske noći. Te noći, u tom gradiću rođen je Kruh Života…

Njegova majka je djetešce Kralja povila u jaslice jer su sva prenoćišta u gradu bila zauzeta. Rođenje Kralja te noći su proslavili samo Njegova majka, njezin muž i nekolicina pastira. Pastiri su bili u poljima oko Betlehema. Ondje su pazili na ovce koje su trebale biti zaklane iduće Pashe. Anđeo je došao do njih i najavio im rođenje: „Danas u gradu Davidovom rodio se Spasitelj, koji je Krist- Gospodin“. (Luka 2, 11) Jer su bili jednostavni u vjeru požurili su vidjeti svoga novorođenog Kralja.

Autorica: Angie Mosteller; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Crosswalk.com