Kako plivanje utječe na naše zdravlje?

Plivanje je mnogima omiljena ljetna aktivnost, bilo na bazenu, u rijeci ili na moru. Kako plivanje utječe na naše zdravlje?

Osim što se tako opuštamo i zabavljamo, činimo i brojne dobre stvari vlastitom tijelu.

Voda je osamsto puta gušća od zraka, pa kao takva ima i drugačiji učinak na čitavo naše tijelo.

Zadovoljna.hr donosi kako plivanje utječe na čitav naš organizam.

Kako plivanje utječe na naše zdravlje?

Koža

Jedna od najvećih vanjskih promjena koje možemo vidjeti golim okom već i nakon tjedan-dva plivanja jest da nam koža izgleda zategnutije i glađe, bez obzira na dob i prijašnje stanje kože.

To se događa zato jer se redovitim plivanjem šire krvne žile, a to utječe na cirkulaciju. Kada se krećemo, tijelo proizvodi toplinu koja se oslobađa na koži, što možemo primijetiti po tome da postajemo crveniji.

Mišići

Tijekom plivanja aktiviraju se mišići čitavog tijela, a kako je već spomenuti otpor vode snažniji nego prilikom aktivnosti na zraku, pomoći će im da se jače oblikuju. Drugim riječima, plivanje je jedna od aktivnosti koja će najbrže potaknuti aktivnost mišića, a kada oni budu aktivniji, posljedično će tijelo sagorijevati više kalorija i potrošiti više nakupljenih masnih naslaga. Zapravo je riječ o treningu vlastitim tijelom uz otpor snage.

No nakon što zaplivate po prvi put u sezoni, lako je moguće da ćete iskusiti upalu mišića nakon koje će biti potrebno 24 do 48 sati za njihov potpun oporavak. Želite li preventivno umanjiti bol, napravite kratke vježbe istezanja na suhom, tek toliko da potaknete rad mišića prije nego uđete u hladnu vodu.

Pluća
Foto: Pixabay

Pluća

Odlazak na more i plivanje često se propisuju osobama koje pate od bolesti dišnih putova poput astme. I to nije bez razloga. Naime, tijekom plivanja promijenit će se ritam našeg daha, omogućujući plućima da unose više kisika.

S vremenom plivanje može povećati volumen naših pluća odnosno najveću količinu kisika koju možemo unositi. Primjerice, prosječna ženska osoba od 35 godina, koja s se ne bavi posebnom tjelovježbom i ne puši cigarete, unese između 31 i 34 ml/kg/min kisika, a uz redovito plivanje to se povećava na 30 do 44 ml/kg/min, a kod sportaša i znatno više. Time će pluća postati učinkovitija.

Srce

Nakon dvije minute plivanja, tijelo prelazi u aerobni način disanja, zbog čega se ubrzava puls. Srce radi na cirkulaciji oksigenirane krvi, a puls se povećava kako bi učinkovito preusmjerio kisik u mišiće. Samim time i ranije spomenuti mišići dobivaju više kisika, što je još jedan dokaz da plivanje utječe na čitavo tijelo.

Mozak

Kako tijekom plivanja dolazi do udisanja više kisika, on i krv koja kola našim žilama, a dolaze i do mozga, pomažu nam da budemo budniji, pripravniji i usredotočeniji. Plivanjem se, osim toga, otpuštaju endorfini, hormoni koji su u našem tijelu zaduženi za onaj dobar osjećaj.

PROČITAJTE JOŠ:

NE PROPUSTITE

NAJNOVIJE