Tijekom božićnog razdoblja priču o Isusovom rođenju doživljavamo na različite načine. Božićna priča nam je predstavljena kroz prizore rođenja, televizijske emisije, slike i božićne priredbe.
Ustvari, toliko se često susrećemo s božićnom pričom, da sami sebe često puta uvjerimo kako znamo sve detalje događaja koji su se dogodili te noći. No, za mnoge stvari za koje mislimo da ih ”znamo” u vezi božićne priče, pokaže se da su netočne.
U nastavku slijedi najčešćih pet krivih shvaćanja.
1. U noći kada je Isus rođen pojavila se zvijezda
Teško je pronaći prizor Isusovog rođenja bez zvijezde iznad štalice. Zaista, zvijezda može predstavljati najvažniji simbol Isusovog rođenja.
Problem leži u tome da nigdje ne postoji nešto što bi nam ukazivalo na činjenicu da je, za vrijeme Isusovog rođenja, zvijezda bila iznad štalice. Baš suprotno, kada su anđeli najavili Isusovo rođenje pastirima koji su čuvali svoja stada noću (Luka 2, 8-11), nije im bilo rečeno neka potraže zvijezdu. Rečeno im je neka potraže nešto drugo: „I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.“ (Luka 2, 12)
Zvijezda je bila tu, ne za pastire, nego za mudrace (Matej 2, 2), koji će doći kod Isusa kasnije u to vrijeme. Koliko kasnije su došli nije određeno, no činjenica da je Herod izdao zapovijed neka se sva djeca mlađa od dvije godine u toj regiji pobiju, nalaže da je Isus tada već bio u Betlehemu određeno vrijeme.
2. Bila su tri mudraca
Zbog spomena o tri mudraca, u umjetnosti i poeziji (”Mi tri mudraca”), dobivamo neporecivi dojam da su ondje bila njih trojica. Mudrace još nazivaju i magi. Problem je u tome što nigdje u Bibliji ne nalazimo podatak o trojici mudraca.
Matej nam jednostavno govori: „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu.“ (Matej 2, 1)
Zamisao o trojici mudraca vjerojatno potječe od činjenice da Matej spominje tri dara: zlato, tamjan i mirisavu mast. (Matej 2, 11)
3. Za njih nije bilo dovoljno mjesta u prenoćištu
Još jedan temelj priče o rođenju Isusa odnosi se na to da za Mariju, Josipa i Isusa navodno nije bilo mjesto u prenoćištu; da ih je odande istjerao okrutni gostioničar, iako se bližio termin Marijinog rođenja.
To je još jedno popularno, krivo shvaćanje. Biblija nam nigdje ne spominje gostioničara. U stvari, sasvim je moguće da nikada nije niti bilo prenoćišta.
Nedavno proučavanje koje je obavio Stephen Carlson jasno pokazuje da se grčka riječ spomenuta u Lukinom evanđelju 2, 7, καταλύματι, prevodi kao ”mjesto za odsjesti”. Stoga, u stihu ne piše da nije bilo mjesta u prenoćištu, nego da nije bilo mjesta za djetešce Isusa u mjestu u kojem su oni odsjeli. Gdje su odsjeli? Carlson smatra da su njih troje vjerojatno odsjeli u domu Josipove obitelji u Betlehemu, možda u gostinjskoj sobi, koja je vjerojatno bila malena.
4. Isus je rođen u štalici
Konvencionalno tumačenje nam govori da, s obzirom na to da Josip nije mogao pronaći mjesto u prenoćištu, vjerojatno su bili prisiljeni ostati u štalici. Na temelju toga je svaki prizor Isusovog rođenja prikazan kao da se rodio u štalici.
No Biblija nam ne govori da je Isus rođen u štalici. Samo piše da Ga je ”Marija položila u jaslice”. (Luka 2, 7) Iako bi to moglo sugerirati da je Isus bio u štalici, bilo je uobičajeno da se jaslice drže u glavnoj sobi u seoskim kućama. Zbog čega? Zbog toga što su životinje često puta bile samo nekoliko metara dalje, u kući, u pomoćnoj prostoriji.
Na temelju toga je izgledno da je Marija rodila Isusa, dok su bili u domu Josipovih rođaka u Betlehemu. No soba u kojoj su ostali, vrlo vjerojatno je to bila malena soba koja je bila na brzinu složena, nije bila prikladna za rođenje. Zbog toga, Marija je morala roditi u velikoj, obiteljskoj sobi i zbog toga je položila Isusa u obližnje jaslice.
5. Isus je rođen 25. prosinca
Ako obilježavamo Isusov rođendan 25. prosinca, logično je za zamišljati da je to bio dan kada je Isus bio rođen. No točan datum Isusovog rođenja nije jasno određen. Mnoge mogućnosti su ponuđene kroz povijest crkve, od 21. ožujka, 15. travnja i 20. svibnja.
Stoga, kako je odlučeno da će 25. prosinca biti dan Isusovog rođenja? Obično se ovdje misli da su kršćani uzeli poganski praznik Sol Invictus ili praznik ”Neporaženog Sina”, koji je također padao na 25. prosinca. No tu činjenicu podržava malo dokaza.
Umjesto toga, smatra se da su rani kršćani odredili taj datum na temelju dana Marijinog začeća, za koji se smatra da je 25. ožujka, koji je bio isti dan kada je Isus bio razapet. Devet mjeseci od 25. ožujka dobivamo 25. prosinca, navodni dan Isusovog rođenja.
Božićna priča – istinska biblijska priča
Ovih pet krivih shvaćanja podsjećaju nas na to da naše doživljavanje biblijskih priča često puta oblikuju popularna vjerovanja ili moderna prepričavanja, nego sam biblijski tekst. No kada pobliže pogledamo i potražimo dokaze u Bibliji, pokazuje nam se preciznija i daleko ljepša predodžba onoga što se doista dogodilo prije gotovo dvije tisuće godina.
Ono što se dogodilo te noći i danas vrijedi kao jedan od najključnijih događaja ljudske povijesti. Bog je postao čovjekom i ušao je u naš mračan, hladan svijet, kako bi otkupio grješne ljude. To je priča zbog kojih itekako vrijedi slaviti Božić.
Autor: Michael J. Kruger; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Thegospelcoalition.org; Prevedeno i objavljeno uz dopuštenje portala Thegospelcoalition.org koje vrijedi za Novizivot.net.
PROČITAJTE JOŠ:
- Čestitke za Božić: Najljepše božićne čestitke i poruke na jednom mjestu
- Kada se Isus rodio i zašto Božić slavimo 25. prosinca?
- Zablude o Božiću u koje kršćani trebaju prestati vjerovati
