Vazmeno trodnevlje uključuje tri razdoblja od 24 sata koja obuhvaćaju istaknute dane uskršnjeg slavlja: Veliki četvrtak, Veliki petak, Veliku subotu, uskrsnu nedjelju.
Isusovi vjernici obilježavaju uskrsnuće otkako se ono dogodilo. Trodnevlje je najviša točka cijele liturgijske godine. To je trodijelna liturgija koja traje tri dana i slavi i uprisutnjuje Kristovo vazmeno otajstvo: njegovu muku, smrt i uskrsnuće. Započinje večernjom službom na Veliki četvrtak i završava na uskrsnu nedjelju.
Koliko je Vazmeno trodnevlje važno za duhovni život?
Vazmeno trodnevlje, dakle, počinje na Veliki četvrtak večernjom službom. Ovdje se ponovno proživljava ustanova Večere Gospodnje. U nekim crkvama slijedi obred pranja nogu, gdje svećenik drugima pere noge.
Veliki petak je dan u kojem se obilježava spomen Kristove muke. Na taj dan Crkva nema bogoslužje. Potiče se post, a vjernici se također potiču na razmišljanje o Kristovoj žrtvi od 12 do 15 sati kada je Isus visio na križu.
Služba Velikog petka obilježena je s nekoliko važnih rituala. Prvi je liturgija riječi. Čita se Muka Gospodnja. Crkveni oltar na Veliki petak izgleda sasvim drugačije: jednostavan je i gol. U nekim protestantskim crkvama se oltar, propovjedaonica i križ prekriju crnim ruhom. To je prilično dramatično, a podsjeća nas da je Veliki petak dan žalosti i molitve.
Na Veliku subotu preko dana nema služe. To je slika Krista u grobu. Ali kada sunce zađe, u rimokatoličkoj tradiciji se održava Vazmeno bdijenje. Počinje i završava u tami. Julianne Wallace to dobro objašnjava: “Vazmeno bdijenje uključuje paljenje vazmene vatre i vazmene svijeće (velika svijeća koju ćemo koristiti tijekom cijele godine), pjevanje Exsulteta (uskrsni navještaj), proširenu liturgiju riječi koja prati vrijeme kroz povijest spasenja (priča o našem spasenju), liturgiju uvođenja (gdje novi ljudi ulaze u Crkvu) i slavlje Euharistije. Svi ovi rituali okupljaju se s jednom svrhom: prisjetiti se i podsjetiti na spasonosna djela našeg Boga u našu korist.”
Svaki element Vazmenog trodnevlja namijenjen je obilježavanju smrti, ukopa i uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs nije vrhunac uskrsnog vremena; on je početak 40 dana slavljenja da je Isus Krist živ.
Treba li nam Vazmeno trodnevlje?
Vazmeno je trodnevlje važno jer se njime obilježava srce Isusove radosne vijesti. Stvarni događaj Kristove smrti, ukopa i uskrsnuća je najvažniji aspekt naše vjere. Nisu naši rituali ili slavljenja događaja ono što u konačnici spašava – to je djelo samog Krista. Ali postoje načini na koje nas ta djela vjere povezuju s Kristovim djelom.
Kao reformirani kršćanin, vjerojatno ne bih potpisao svaki element Vazmenog trodnevlja kako ga slave rimokatolici, ali duboko cijenim sjećanje na događaje vezane uz Veliki tjedan. Mislim da je emocionalno korisno povezati bol Velikog petka s trijumfom uskrsne nedjelje. Cijenim Vazmeno trodnevlje i mislim da oni koji ne pripadaju liturgijskim tradicijama propuštaju ovaj poseban oblik ljepote (npr. crkve reformacijske baštine).
Mnogo je tame u našem svijetu. Uskrsno vrijeme podsjeća nas na te trenutke tame, ali također nam objavljuje da je svjetlost veća od tame. Uskrsnuće nas podsjeća da tama nikada nema posljednju riječ u priči. Nada niče iz pepela. Dobro je da nas se na to podsjeća kroz liturgijsku godinu. Vazmeno trodnevlje jedan je put sjećanja.
