Levitski zakonik je treća knjiga biblijskog Petoknjižja (Tore). O čemu se govori u knjizi Levitskog zakonika? Zašto je ta knjiga važna za današnje živote kršćane?
Zakoni su dobri
Zašto Levitski zakonik? O čemu se uopće radi u Knjizi? Zašto je kršćaninu i danas važna? Levitski zakonik govori o dužnostima svećeništva, pravilima i propisima za štovanje Boga, plus o desecima građanskih zakona. Zakoni su uglavnom dobri za društvo.
Iznimka je to što je legalno pobaciti, ali to je čovjekov zakon, a ne Božji zakon, ali Božji zakoni su uvijek dobri za nas i za društvo.
Levitski zakonik prvenstveno se bavi Bogom i Njegovom svetošću. Želi obznaniti Njegovu svetost i govoriti o tome da je igranje s Božjom svetošću isto što i igranje s vatrom… vječnom vatrom.
Ova knjiga govori o Božjoj svetosti više od bilo koje druge knjige u Bibliji. Svetost se spominje 152 puta. Da postoji jedan stih koji obuhvaća cijelu ovu knjigu, to bi bio Levitski zakonik 19, 2 koji kaže „Ja sam Gospodin, Bog tvoj. Ja sam svet, pa ti moraš biti svet.“ Bog želi da znamo da je svet i da i mi moramo živjeti svetost.
Svećenstvo
Nažalost, većina ljudi preskače ovu knjigu, ali postoji tako nevjerojatna i snažna simbolika o Isusu Kristu i Njegovom pomirbenom segmentu na Kalvariji, Njegovom bezgrješnom životu, Njegovoj patnji bičevanjem. Sve to piše u Levitskom zakoniku. Kao što i samo ime govori, knjiga je uvelike povezana s levitskim svećenstvom.
Napisao ju je Mojsije, vjerojatno između 1440. i 1400. pr. Kr. Knjiga opisuje točne specifikacije za dužnosti i zahtjeve za svećeništvo. Danas znamo da ta knjiga ima i dublje značenje i da usmjerava i na Kristov križ, kao i na to kako Bog zahtijeva potrebu za žrtvom radi grijeha. To su bile sjene stvarnosti koja će doći u Kristu. To je vodič o svetom životu, poučavanju i štovanju. Ova nam knjiga također pokazuje značaj štovanja Boga u istini i duhu i cijenu postojanja „čudne vatre“ u našim zajednicama. (Levitski zakonik 10)
Božja svetost
Dio spoznaje o svetosti Božjoj jest da je grijeh skup, neuredan, ružan i da smrdi, što je prikazano kroz krv, kože, čišćenje, paljenje, pranje, itd. Žrtvama nikad kraja! One su se samo redale. Mislili biste da su se svećenici umorili od ovoga. Životinjske žrtve usmjerene prema Isusu Kristu koji jedini može oduzeti grijehe, a ne ih samo “pokriti”, kao što je to bio slučaj u Starom zavjetu.
Žrtve životinja “pokrivale” su grijehe, ali samo neko vrijeme. Nisu morali čekati dugo prije nego što će ljudi ponovno početi griješiti, što znači da je bila potrebna nova žrtva! Bog je morao pokriti Adama i Evu životinjskim kožama nakon što su prepoznali svoju golotinju i grijeh pred Bogom, pa je prirodno Bog morao ubijati životinje da bi to učinio. Ovo je bila sjena onoga što će levitski svećenici morati raditi jednoga dana.
Hvala našem Bogu što je Jedna vrhovna žrtva bila dovoljna za sva vremena i učinkovita za sve ljude, a Njegovo ime je Isus Krist. Hebrejima 9, 22 jasno pokazuje da se „pod Zakonom gotovo sve pročišćava krvlju, a bez prolijevanja krvi nema oproštenja grijeha,“ ali sada su svi naši grijesi stavljeni pod krv Isusa Krista. To znači da se Njegova pravednost pripisuje i nama. (2 Korinćanima 5,21)
Razlozi za svetost
Dio razloga postojanja Levitskog zakonika jest održavanje Izraela čistim i promicanje svetosti pred Bogom. Svećenikov život i njihov precizan rad bili su zemaljski primjer poslušnosti Bogu za Izrael. Bog našu svetost shvaća tako ozbiljno da autor Hebrejima 12, 14 kaže da se moramo „truditi [grčki” boriti se za”] za mir sa svima i za svetost, bez koje nitko neće vidjeti Gospodina.“ (12, 14)
Zakoni milosrđa
Bog se uvijek brinuo za siromahe. Bog je branitelj i osvetnik udovica i siročadi. Njihovi su interesi pokriveni u Levitskom zakonu 19, 9 koji kaže: „Kad uberete žetvu svoje zemlje, nećete ubirati svoje polje sve do njegova ruba niti ćete sakupljati branje nakon žetve.“ U Levitskom zakonu 23, 22 stoji: „I kad požnjete žetvu svoje zemlje, nećete ubirati svoje polje sve do njegova ruba niti ćete sakupljati branje nakon žetve. Ostavit ćete ih siromašnima i došljacima: Ja sam Gospodin, Bog vaš.“ Ono što je ostalo dovoljno je za prehranu udovica, siročadi i bogalja.
Božja briga seže daleko dalje od brige za djecu Izraela. Za one koji su se udaljili od svoje zemlje i koji su stranci ili tuđinci, Levitski zakonik 19, 34 uči: „Stranca koji boravi s vama tretirat ćete kao urođenika među vama i voljet ćete ga kao sebe, jer ste bili i sami stranci u zemlji egipatskoj: Ja sam Jahve, Bog vaš.“ Novi zavjet uči o istoj stvari. (Galaćanima 3,28)
Zakoni pravednosti
Bog je pravedni sudac i uvijek vlada bez obzira na socijalni status. Levitski zakonik daje veliki naglasak na to da Izrael ima pravedan pravosudni sustav za naciju. Levitski zakonik 19, 15 kaže: „Ne činite nepravde na sudu. Nećeš biti pristran prema siromašnima ili odgađati prema velikima, ali u pravdi ćeš suditi bližnjemu.“
Bog nije pristran (Djela 10,34; Rimljanima 2,11-16) i očekuje da i mi budemo takvi. Apostol Pavao piše: „Nema ni Židova ni pogana, ni roba ni slobodnog, nema muških i ženskih, jer svi ste jedno u Kristu Isusu.“ (Galaćanima 3,28) Bog je uvijek zabrinut kada je Njegov narod pristran ili kada zanemaruje siromašne i obespravljene.
Svećenstvo vjernih
Levitski zakonik nas upućuje i na Kristovo djelo (Levitski zakonik 1-2) i usredotočuje se na svete zahtjeve svećeništva (Levitski zakonik 8-10). No jeste li znali da život svećenstva vjernih mora biti vrlo sličan životu svećenika? (Levitski zakonik 11-15; 1. Petrova 2) Njihova je praktična, svakodnevna primjena svetosti (Levitski zakonik 17-33), ali njihova je poslušnost određivala hoće li primiti Božji blagoslov ili Božje prokletstvo. (Levitski zakonik 26-27)
Danas smo i dalje pozvani biti sveti kao što je Bog svet; trebat će nam ista pravednost koju posjeduje Isus Krist kako bismo mogli ući u Kraljevstvo. Kako to možemo postići? To se događa kada nas Bog pozove i dovede do pokajanja i vjere u Krista.
Zaključak
Samo starozavjetni Levitski zakonik više upućuje na svećenstvo nego na Otkrivenje (16), ali to je zato što je ova knjiga bila namijenjena svećenstvu, zato što je ta knjiga nagovijestila nadolazećeg Velikog svećenika koji je vječan i koji je u svojoj je slavi svjetliji od najbjelije pravednost. Iz tog razloga, budući da je Bog svet, apostol Petar sažima život vjernika i starozavjetnih svećenika. Zapovjeđeno nam je da budemo „poput Svetoga koji vas je pozvao, budite i sami sveti u svom ponašanju.“ (1. Petrova 1, 15). Mogao je citirati Levitski zakonik 11, 44-45 ili Levitski zakonik 19, 2, pa čak i Levitski zakonik 20, 7, ali njegova je poanta dobro prihvaćena: „Bit ćete sveti, jer ja sam svet.“ (1. Petrova 1, 16) Kako to možemo postići? Kako postajemo sveti? Pouzdanjem u Isusa Krista, jer „Zbog nas je Bog Krista učinio grijehom iako nije poznavao grijeha, da bismo u njemu postali pravednost Božja.“ (2. Korinćanima 5,21)
Autor: Jack Wellman; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Whatchristianswanttoknow.com
PROČITAJTE JOŠ:
- Sve knjige Staroga zavjeta sažete u jednoj rečenici
- Kako je Isus gledao na Stari zavjet?
- Zašto je Bog Staroga zavjeta drugačiji od Boga Novoga zavjeta?
