Mnoge hranjive tvari igraju ulogu u optimizaciji funkcije štitnjače. Međutim, nedostaci određenih tvari u prehrani mogu izazvati ili pogoršati simptome.

Rad u suradnji s endokrinologom je od vitalnog značaja za određivanje funkcije tiroidne žlijezde i dobivanje najboljeg mogućeg tretmana. Dijetetičar je osoba koja će vas voditi ka odabiru ispravne vrste hrane za optimalno zdravlje štitnjače.

Ukoliko imate hipotiroidizam, trebat ćete uzeti lijekove za zamjenu hormona štitnjače – obično na prazan želudac, jer određene namirnice i dodaci mogu biti u interakciji s lijekovima.

PROČITAJTE: Jednostavan samopregled otkriva radi li vaša štitnjača kako treba

Oglas

Selen

Selen je neophodna komponenta enzima odgovornih za pretvaranje T4 u T3 i bez adekvatnog nivoa selena ne bi bilo aktivacije tiroidnog hormona. Neki istraživači savjetuju da će suplementacija selena poboljšati konverziju T4 u T3, a u nekim ispitivanjima utvrđeno je da doza od 200 mcg dnevno smanjuje antitijela štitnjače.

Neke druge studije su pokazale da je selen uzrokovao smanjenje antitijela za 50 posto tijekom tri mjeseca. Selen također igra ulogu u zaštiti same štitne žlijezde. Stanice ovog organa stvaraju vodikov peroksid da bi se proizveli tiroidni hormoni, a selen štiti štitnu žlijezdu od oksidativnog oštećenja uzrokovanog ovim reakcijama.

Selen balansira jod, jer previsoka razina joda dovodi do uništenja stanica štitne žlijezde. Važno je svakodnevno unositi hranu bogatu selenom, kao što su orašasti plodovi, tuna, masne ribe (kao što su losos, skuša, srdele, sardine itd).

PROČITAJTE: 10 znakova da vam štitnjača ne radi dobro

Trebate li izbjegavati soju?

Soja se ne mora izbjegavati, jer se prema novim istraživanjima može bezbjedno konzumirati bez da se našteti zdravlju štitnjače – posebno ako je dnevni unos joda adekvatan. Istraživanja su pokazala da fitoestrogeni u soji i hrani bogatoj sojom mogu inhibirati aktivnost enzima koji stvara hormone štitne žlijezde. Stoga je važno da se soja uvijek konzumira nakon uzimanja lijeka, kako bi se spriječili eventualni problemi.

Oglas

Goitrogeni

Mnogi znanstveni časopisi tvrde da bi ljudi s poremećajima štitne žlijezde trebali izbjegavati povrće kao što su kupus, kelj, prokulice, brokule i karfiol. To je zato što oni sadrže prirodne kemikalije koje se nazivaju goitrogeni i koje mogu utjecati na proizvodnju tiroidnih hormona. Međutim, rizik je nizak ako konzumirate ove vrste povrća u umjerenim količinama. Također se preporučuje da se povrće kuha ili pari, jer deaktivira goitrogene.

Vitamin D

Adekvatne razine vitamina D povezane su s manjom vjerojatnošću razvoja Hashimotove bolesti. Razinu vitamina D treba provjeravati u redovnim intervalima. Glavni izvori vitamina D uključuju ulje jetre bakalara, masnu ribu, punomasno mlijeko, jaja, ali i sunčevu svjetlost.

Što je s dijetom bez glutena?

Do danas ni jedna studija nije procijenila efekte bezglutenske dijete kod ljudi koji imaju autoimunu tiroidnu bolest (ATD). Ovo ostaje područje kontroverzi, jer su rezultati nedosljedni. Dijeta bez glutena je preporučljiva samo za pacijente s koelicijskom bolešću ili netolerancijom na gluten.

Preporučuje se, ako ste zainteresirani za prehranu bez glutena, testiranje na celijakiju prije nego što počnete s ovom prehranom, čak i u odsustvu gastrointestinalnih simptoma.

Jednom kada je usvojena dijeta bez glutena, autoimuni markeri za bolest nestaju, pa je ključno da testiranje prethodi promjenama u prehrani, kako bi se osigurala preciznost. Ako je, međutim, test negativan, slijedi probna dijeta bez glutena s naglaskom na prirodnu hranu (naprimjer, voće i povrće, mahunarke, kukuruz, riža, orašasti plodovi, sjemenke, riba, piletina, crveno meso), piše klix.ba