Salomon je bio treći i posljednji kraj ujedinjenog kraljevstva Izraela, nakon kralja Šaula i kralja Davida.

On je bio sin Davida i Bat Šebe, bivše žene Urije Hetita kojeg je David ubio kako bi prikrio svoj prljub s Bat Šebom dok je Urije bio na bojištu.

Salomon je napisao Pjesmu nad pjesmama, knjigu Propovjednika i velik dio Mudrih Izreka. Njegovo autorstvo Propovjednika ponekad je osporavano, no Salomon je jedini „Davidov sin“ koji je „kralj Izraela“ (ne samo Judeje) „u Jeruzalemu“ (Propovjednik 1,1; 12). Mnogi drugi opisi autora samo potvrđuju da je riječ o Salomonu. Solomon je vladao 40 godina (1 Kraljevima 11,42). 

Salomon – kako je postao kralj?

Koji su najveći događaji Salomonova života? Kada je sjeo na tron, tražio je Boga i Bog mu je dao priliku da traži što god želi. Salomon je skromno priznao da je nesposoban vladati te je nesebično zamolio Boga za mudrost kako bi mogao pravedno vladati Božjim narodom.

Bog mu je dao mudrost i bogatstvo (1. Kraljevima 3,4-15; 10,27). Zapravo: „Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošću“ (1. Kraljevima 10,23). Bog je Salomonu ujedno dao mir na svim stranama tijekom većine njegove vladavine (1 Kraljevima 4,20-25). 

Salomon i njegova mudrost

Jedna od najboljih ilustracija Salomonove mudrosti jest njegov sud nad određivanjem identiteta prave majke novorođenog djeteta (1. Kraljevima 3,16-28). Salomon je predložio da se dijete podijeli na pola, znajući da će prava majka radije svoje dijete predati drugoj ženi nego dopustiti da bude ubijeno.

Salomon nije bio samo mudar kada je riječ o vladavini, nego i općenito. Njegova mudrost je bila jako poznata u njegovo vrijeme. Kraljica od Sabe je putovala 1900 kilometara kako bi potvrdila glasine o njegovoj mudrosti i veličini (1. Kraljevima 10).

„Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti. Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u domu Jahvinu, zastade joj dah“ (1 Kraljevima 10,3-5).

Solomon nije pokazao samo svoje znanje nego ga je i primjenjivao na funkcioniranje svog kraljevstva. 

VIDI OVO: Je li kralj Salomon bio spašen?

Salomon je autor mnogih mudrih izreka i pjesama

Salomon je napisao mnoge izreke i pjesme (1. Kraljevima 4,32) te je bio zaslužan za izgradnju mnogih građevina. Salomon je ujedno izgradio flotu brodova i tako donio mnoštvo zlata iz Ofira s Hiramom, kraljem Tira, kao partnerom (1. Kraljevima 9,26-28; 10,11; 22). Njegov najveći građevinski projekt je bio dovršavanje židovskog hrama prema uputama i doprinosima njegovog oca, Davida (1. Kraljevima 6; 1. Ljetopisi 22). 

Salomon i njegove žene

Salomon je imao 700 žena i 300 konkubina, mnoge od njih bile su strankinje koje su ga u starosti navele na javnu idolatriju, što je jako razljutilo Boga (1. Kraljevima 11,1-3).

U 1 Kraljevima 11,9-10 stoji: „Jahve se razgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi“.

Bog je rekao Salomonu da će mu oduzeti kraljevstvo, ali zbog Davida to neće učiniti za Salomonova života (1 Kraljevima 11,14-25). Jeroboam, koji će postati prvi kralj Izraela, ujedno se počeo buniti protiv Salomona, no pobjegao je (1. Kraljevima 11,26-40). Kraljevstvo je bilo podijeljeno pod vlašću Roboama, Salomonovog sina (1 Kraljevima 12). 

Lekcije iz Salomonova života

Iz Salomonova života možemo naučiti mnoge lekcije.

Prvo, kada tražimo Boga svim svojim srcem, pronaći ćemo ga (1. Kraljevima 3,3-7). Drugo, oni koji časte Boga bit će počašćeni od Boga (1. Kraljevima 3,11-13; 1. Samuelova 2,30). Treće, Bog će nas opremiti za zadatke na koje nas On poziva ako se oslonimo na Njega (1. Kraljevima 3; Rimljanima 12,3-8; 2 Petrova 1,3). Četvrto, duhovni život je maraton, ne sprint. Dobar početak nije uvijek garancija i dobrog kraja (1. Kraljevima 3; 11). Peto, možemo iskreno tražiti Boga da nakloni naša srca prema Njemu (1. Kraljevima 8,57-58), no skrenut ćemo s puta pravednosti ako odlučimo pregaziti Njegovu otkrivenu Riječ. Šesto, oni najbliži nama utjecat će na naše duhovne živote (Izlazak 34,16; 1. Kraljevima 11,1-8; Danijel 1;3; 1 Korinćanima 15,33), te zbog toga moramo biti oprezni kakvim se ljudima okružujemo. Sedmo, život daleko od Boga bit će besmislen, bez obzira na obrazovanje, ispunjene ciljeve, najveća zadovoljstva i obilje bogatstva (Propovjednik 1,2).

Izvor: Gotquestions.org